LAG Škoji pomaže pčelarima na srednjodalmatinskim otocima
Brojne krhotine cilindričnih antičkih košnica koje su pronađene tijekom najnovijih arheoloških istraživanja na području drevnog Farosa i pripadajućeg mu spomeničkog polja Faroske hore pokazuju da su se ljudi na otoku Hvaru pčelarstvom bavili još i prije nego što Je lsus Krist hodao po Zemlji. S druge strane, riječ je o najsunčanijem hrvatskom otoku (s više od 2700 sunčanih sati godišnje), koji je iznimno bogat ljekovitim, aromatičnim i medonosnim biljem, stoga i ne čudi što su se ljudi uz ratarstvo i stočarstvo ovdje tisućljećima bavili i pčelarstvom.
S razvojem turizma tijekom novije povijesti otočani su se okrenuli lakšoj zaradi u nekim sasvim drugim, ponajprije uslužnim djelatnostima, a mnogobrojne poljoprivredne površine ostavili su neobrađenima i zapuštenima. Gotovo je nestalo i stočarstva, a bor kao najveći „neprijatelj“ težaka i pčelara doslovno osvaja cijeli škoj. Brojni šumski požari, baš kao i nesređeno stanje na tržištu pčelinjih proizvoda, također ostavljaju danak, stoga je otočno pčelarstvo zbog svega zapalo u velike probleme i počelo slabjeli. Ipak, škojari su žilavi ljudi i ne predaju se tek tako.
Veseli činjenica da još uvijek ima pojedinaca koji se bave ovim nekoć itekako unosnim poslom. Oni su jednostavno entuzijasti i ostaju vjerni svojoj tradiciji, a u posljednje se vrijeme javljaju čak i mladi ljudi koji imaju volju baviti se pčelama. Očito su postali svjesni da će ako nestane pčela, nestati i čovjeka, a za sve je to ipak netko zaslužan. Tako se ponajprije djecu već u vrtiću, a zatim u osnovnoj i srednjoj školi poučava o pčelama i pčelinjim proizvodima te koliko je med zapravo važan (i zdrav) u ljudskoj prehrani. Edukaciji svakako doprinosi i obilježavanje Mednoga dana, otvaranje prvog apisarija na otoku, osnivanje učeničkih zadruga koje imaju svoje vlastite košnice, pa i održavanje raznih radionica. U Udruzi „Tartajun" iz Dola na Otoku sunca svjesni su koliko su šuše i roguše tijekom prošlost i značile za opstanak otočana, ali i da su gotovo potpuno iščezle zbog navedenih okolnosti, stoga već godinama bespovratno financiraju nabavu i dodjelu koza svojim sumještanima. S povratkom stočarstva zasigurno će se stvoriti i bolji uvjeti za zdraviju prehranu stanovništva i prepoznatljivost otočne ruralne sredine, ali i za „preživljavanje" medonosnog bilja i smanjenje broja šumskih požara, smatra profesor Ivica Moškatelo, jedan od osnivača navedene udruge.
Bez sustavnih poticaja poljoprivreda u cijeloj Europi bila bi na klimavim nogama, a to se naravno odnosi i na pčelarstvo. U novije vrijeme u tom smislu pčelarima znatno pomažu i LAG-ovi, a što se tiče otoka Hvara, Visa i Šolte, njih od 2014. pokriva LAG „Škoji". Riječ je o kopnenom teritoriju veličine 474,63 četvorna kilometra na kojem živi tek nešto više od 16.000 stanovnika, dok je sam otok Hvar 1900. godine imao više od 18.000 ljudi. Danas na ta tri škoja imamo čak sedam jedinica lokalne samouprave. Vlada Republike Hrvatske svakodnevno se hvali velikim ulaganjima u hrvatske otoke, no o lošem ustroju i još poraznijoj politici ponajbolje svjedoči demografski slom na ovom području. A nas je zanimalo kako našim pčelarima pomaže njihov LAG „Škoji".
„Mi smo kroz II. natječaj LAG-a TO 1.1.4. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava pomogli oko modernizacije i povećanja ekonomske veličine poljoprivrednoga gospodarstva OPG-u gospodina Brace Jakasa iz Zavale na Hvaru. Riječ je o potpori u iznosu od 15.000 eura, što je dijelom iskoristio za nabavu 30 novih košnica. Osim toga, prošle su godine donesene odluke o dodjeli novčanih sredstava u otprilike jednakom iznosu na III. natječaju LAG-a, pa je tako mladi pčelar Kristijan Rojnica iz Jelse koristeći taj novac nabavio platformu za pčele i 30 košnica, dok je OPG Meštre Jurjevi Iva Stipišića iz Vrbanja nabavio 28 novih pčelinjih zajednica i opremu za pčelarstvo. OPG-u Meštre Jurjevi, u kojem se generacijama bave pčelarstvom, dobro će doći: novi topionik voska, sunčani topionik voska, stol za otklapanje saća s poklopcem, digitalna vaga, vrcaljka, bačva za med, grijana bačva za med... Također smo pomogli i OPG-u Garski Marinka Zubčića iz Visa, koji je dobivenim novcem nabavio pet košnica u kojima će formirati nove pčelinje zajednice. I to su samo neki primjeri naše pomoći otočanima da unaprijede svoja gospodarstva“, govori nam Adela Duboković, voditeljica LAG-a Škoji.
Dodaje i da je bilo još aktivnosti, primjerice u sklopu projekta „O-kupi otok". U tom su projektu participirali i LAG Brač i LAG 5 (s Korčule), a cilj je bio da se na svim navedenim otocima promovira ekološko pčelarstvo. Inače, naša je sugovornica još 2012. godine u suradnji s Pčelarskim društvom „Levanda" iz Staroga Grada osobno doprinijela otvaranju manifestacije Dani meda otoka Hvara, koja je trebala postati tradicionalnom. Ta je inicijativa pokrenuta nakon što je lokalni pčelar Boris Buratović 2011. svojim medom od ružmarina u konkurenciji monoflornog meda osvojio 4. mjesto na Apimondiji, koja se te godine održavala u Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine, gdje je održano i ocjenjivanje kvalitete sortnih vrsta meda iz cijeloga svijeta. Adela nam je potvrdila da joj je i ovaj naš razgovor na svojevrstan način poticaj da se u još većoj mjeri posveti unapređenju pčelarstva na škojima, posebice zbog činjenice da će uskoro biti dostupne nove mjere LAG-a Škoji za razdoblje 2023. - 2027., za koje su predviđena novčana sredstva u iznosu od gotovo milijun i pol eura.
